
 Hompage  je,  ne  samo prozor u  svet, već prozor  svetu da i  nas upoznju!
Hompage  je,  ne  samo prozor u  svet, već prozor  svetu da i  nas upoznju!
Poeta-pesnik u latinskom ima profesionalni – obrazovno –naučni pojam.
Najpoznatiji  prvi antički -grčki pesnik, koji se poziva isključivo na  homenskog epskog pesničko stvaralastvo poznat  kao  autor  Ilijade i Odiseje.Rimsko pjesnistvo bilo je takođe poznato,  čije  poreklo nije ništa drugo osim transformacija grčkih pesama –stihova u latinski jezik.Krajem 17 veka najveći prodor Nemačke klasike je Weimarer klasik,Wieland, Goetthe,Herder i Sciller u Waimaru, nezavisnom slobodnom gradu Thiringenu. Tiringerskoj dolini.u najvećoj stvaralačkom periodu izmedju 1794 do 1805 oznacen je kao najuspešniji period velike četvorke.
Waimarska klasika odlikuje se posebno po ljudskosti, toleranciji  i pravednosti u svim oblicima literature, lirici epici drami…
Njemački  pisci su i u 19 v. bili  učenici antičkih dela kao i nemčke klasike  a ujedno mogli su dorađivati već postojeće  i stvarati sopstvena dela.
U ovom vremenu nastaje period Romantike, Bidermajera, Mlada Nemačka, Realizam i Naturalizam.
Pesnici -poete današnjice
Pesnici -poete današnjice dobijaju jedan drugi značaj u smislu opšteg naziva za umjetnike koji pored toga što se  obrazuju naučnom literaturom pojavljuje kao stvaraoc sopstvenog dela za koje su predviđene razne nagrade kao što je i Nobelova a i  druge. Naravno do Nobelove nagrade je jedan dugi i težak put, ali, svaki koji  počinje sa nekom od umetnosti ne može odmah znati  kud vodi njegov put. Svako od nas voli da neko drugi pročita ili komentariše naše radove. Nije važno kada kažemo „kad bi bilo sta bi  bilo“,  najvažnije je da se bavimo nekom umetnosti ili pisanjem. Da posmatramo druge i njihova dela i da dajemo svoje misljenje za one čija nam se dela sviđaju. Nijdan umetnik u prošlosti nije bio odmah priznat ali vreme donosi nove ljude i nova mišljenja. Na primeru   beckog  velikana Klimta,  niko ga nije priznavao u početku a on je slikao najčesce ženu u koju je  bio zaljubljen.Njegove slike su se ređale i nije prošlo mnogo vremena njegovi radovi su postali toliko interesantni da je bukvalno mogao da namaše farbu na papir i da sede na taj papir pa kakva to slika da je nastala i to je mogao da unovči.
Umetnost nemoze nikada da bude onako kako je to neko drugi uradio.Umetnost  bilo iz  koje  oblsti, je  upravo različito od svakog drugog .- U stvari  onako kako  ja licno mislim  i da se nama samima svidja. Najbolje je da to drugi ne može baš iz prvog poteza da napravi.. Zatim je potrebno da imamo i društvo koje se bavi sličnim delima i koje može da nam bude ideoloska podrška.
Umetnici sami sebi nisu dovoljni
Naš cilj je da na ovim stranicama pomenemo i ponešto iz prošlosti jer bez prošlosti nema sadašnjosti.Naš cilj je zabaviti se umetnošcu za one koji se bave umetnoscu kao i za one koji simpatizuju umetnost , danas u ovom trenutku u ovom vremenu –u našem vremenu.
Ne smemo zaboravti da umetnici sami sebi nisu dovoljni. šta bi umetnici bili bez  prijatelja simpatizera i kritičara . Time se otvara još edan prozor na ovoj stranici za one koji nas podržvaju i za one koji nam se pridružuju.
Osim umetnosti imamo i ostalo što čini naš život.Zobog toga primamo
misljenja poruke.O mestu gde žvimo o uslovimo u kojima žvimo i mnoge druge teme. Moža je najbolje objasnjeno ako kažemo da je ovo na neki način internetsko novinarstvo.Jer samo u tom slučaju možemo jednostavnije objasniti slobodu pisanja.Mi ćemo se truditi da pišemo i o kulturnim izvorima zemlje u kojoj živimo i kojoj u stvari pripadamo.Tacno je i to da nam je krajnje vreme da znamo gde žvimo.Gde smo proveli tolike godine mislim na one koji su dugo ili od rođenjau ovoj zemlji.Ne radi samo o geografskom područu, koje smo decenijama poznavali dok smo zatvarali oči pred tako bogatom kulturom. Kultura koja isto tako zasluzuje da je upoznamo kao i onu iz koje smo porijeklom. Nažalost narod koji nezna dovoljno svoju kulturu i svoju istoriju neinteresuje se ni za stranu. Nadamo se da je dovoljno onih koje interesuje svetska kultura pa i naša ma gde bili.
Nalazimo se u centru Europe
U budućoj Evropi  nalazimo se  u zahvalnoj sredini na to bi mogli biti pomalo i ponosni jer sve što se više ostvaruje nova zajednička država Eu sve više se osećamo da smo stvarno kod kuće.Sve što brže nestanu granice bit će sve više opravdana i naša migracija, jer upravo ta masovna kretanja i preseljavanja su i doprinijeli ideji o zajedničkoj Evropi.
Da bi cenili neku kulturu mi treba da je poznajemo, ako je neko nepoznat onda je stranac. Niko bolje od nas nezna šta znači  biti stranac. Zbog toga mi smo ti koji moramo napokon da preuzmemo i odgovornost za integrisanje u ovo društvo u kome već decenijama živimo. Da peuzmemo odgovornost bar za same sebe i svoje.Naša odgovornost nije samo za našu ličnost već i za sve one naše sa kojima živimo i sa kojima se družimo.Integracija je upravo poznavanje, prihvatanje, učenje o ovom duhovno bogatom drustvu u koga smo se uselili, a pri tome da negujemo i čuvamo  ono sto smo  već stekli.
Ovo su neke smernice naših ideja, nadamo se da ćemo za  vašu podršku
obogatiti našu arhivu na ovim stranicama.
Dobro došli.
mirel tomas urednica











 
			 
			 
			 
			